Mačke

Mačke (Felidae) naziv je za porodicu životinja iz reda zvijeri (Carnivora) unutar natporodice mačkolikih životinja (Feloidea).

Svojim je habitusom većina vrsta iz te porodice vrlo slična široko rasprostranjenoj i općepoznatoj domaćoj mački: imaju gipko tijelo, meko krzno, kratka lica i relativno malene lubanje. Uši su im uspravne, šiljaste do zaobljene, a mačke ih mogu okretati u raznim pravcima. Kao kod svih zvijeri, oči su im okrenute prema naprijed da bi mogle vidjeti prostorno, što je vrlo važno za sposobnost procjene udaljenosti od lovine. Razlike u veličini mačaka vrlo su velike: dužine tijela varira im od 30 cm pa sve do 200 cm.

maca

Građa tijela

Oči: U odnosu na veličinu lubanje, mačke imaju relativno velike oči. Zjenice imaju velike mogućnosti širenja i skupljanja, ovisno o količini svjetla u okolini. Vrste malih mačaka imaju okomite zjenice, a velikih okrugle. U tami se zjenice mogu ekstremno raširiti, pa su u stanju još relativno dobro vidjeti i u vrlo mračnoj sredini. Vidno polje mačaka je 200-220°. Prema zjenicama se može vidjeti raspoloženje mačaka: ako su široko otvorene, ona se osjeća ugrožena i u obrambenom je raspoloženju; vrlo stisnute zjenice znače da je agresivna.

Osjetilne dalke: Osjetilne dlake (zool. vibrise) obilježavaju mačke kao pretežno noćne životinje. Tu vrstu dlaka mačke imaju posebno na njuški (tzv. brkovi), ali i iznad očiju te u pazuhu prednjih šapa. Vibracije zraka pokreću te dlake, pa prema smjeru i snazi zračnih vibracija mačke mogu preko posebnih osjetilnih stanica u korijenu dlaka ugrubo "vidjeti" okolinu i u najvećem mraku. Te su dlake potpuno razvijene kod tek okoćenog mačjeg podmlatka, što govori o važnosti osjetila opipa koji one pružaju toj životinjskoj porodici.

Jezik - osjetilo okusa: Raspoznavanje okusa mora kod mačaka biti brzo i točno, jer one ne mogu žvakati hranu. Prepoznavanje okusa neophodno je radi određivanja pokvarene ili neužitne hrane. Mačji je jezik hrapav jer je pokriven papilama. Papile smještene po uzdužnoj sredini jezika imaju male šiljke okrenute prema tijelu. Ti šiljci služe za češljanje dlake, skidanje mesa s kostiju lovine, ali su posebno važni u njezi novorođenčadi. Lizanjem majka potiče krvotok mladunaca. Papile na prednjem dijelu jezika služe za određivanje okusa, kiselog, slanog i gorkog. Osim toga, jezik služi i kao svojevrsna žlica kod pijenja vode. Usporeni snimci mačaka kako piju mlijeko nam savršeno prikazuju da koriste jezik naopako od ostalih sisavaca. Jezik im uvlači mlijeko pod sebe, što pomaže upijanju proteina i vitamina iz hrane ravno u mozak.

Kandže: Mačke imaju po pet prstiju na prednjim i četiri na zadnjim šapama. Kandže su u pravilu uvučene i zaštićene u jastučićima na šapama. Samo kad je potrebno, mačke ih korištenjem određenih mišića izvlače iz zaštitnih jastučića, i to zato da ostanu oštri i da ne otupe kod hoda. Nehotično izvlačenje pandži sprečavaju tetive s unutrašnje strane prstiju. Osjećaj opipa na šapama je vrlo dobro izražen; to je razlog zašto mačke često i šapama istražuju nepoznati predmet. Širina kandži im se mjenja pri odrastanju.

Rep: Sve mačke imaju rep. On im koristi za održavanje ravnoteže, ali i za sporazumijevanje unutar vrste. Kod nekih vrsta, kao npr. kod risa, rep je vrlo kratak.

Socijalno ponašanje

Većina su mačjih vrsta samotnjaci. Mužjaci i ženke sreću se samo u razdoblju parenja, a nakon toga se razilaze. Značajna iznimka su lavovi, koji žive u većim čoporima, a i mužjaci geparda ponekad formiraju manje skupine koje zajedno idu u lov.

Prehrana

Mačke se hrane gotovo isključivo mesom, dok je puno drugih zvijeri u skupini svejeda. Mačke su vrlo specijalizirane zvijeri, i uglavnom su lovci iz zasjede. Jedino gepard može slijediti plijen na duže staze. Mačke u slobodnoj prirodi preferiraju živu lovinu, a samo izuzetno jedu strvinu.

Vrste divljih mačaka